Kako zaraditi na konverziji valuta

Konverzija valuta: što je potrebno znati?

Mediji su u posljednje vrijeme okupirani temom valuta i konverzija. Nemamo što reći, to rade s dobrim razlogom. U vrijeme kada se u našoj zemlji mijenja valuta, bilo bi dobro znati nešto više o samim konverzijama i kako na njima zaraditi? Što znači mijenjati novac iz jedne valute u drugu i zašto bi tu itko zarađivao? Što je uopće valuta? Kada govorimo o novcu općenito, slažemo se da je to sredstvo plaćanja na određenom prostoru u određenom vremenu. Valuta je hrvatska kuna, euro, srpski dinar ili danska kruna. Neke zemlje svoju valutu vežu uz neku drugu, kao primjerice Australija koja je svoju valutu vezala uz britansku, a kasnije se od nje odmakla. Druge zemlje s velikim tržištem ne vežu svoju valutu za ostale, poput američkog dolara ili ruskog rubalja. Konverzija valuta obavlja se u mjenjačnicama, a ako želite zaraditi na valutama, najbolje je zaposliti se u jednoj od takvih. U ovome tekstu govorimo više o valutama, njihovoj povijesti i novcu općenito.

Konverzija valuta: povijest novca od stare ere do danas

Novac je izmišljotina starog doba. Prvi ljudi nisu trgovali uz posebna sredstva već je aktualna bila trampa. To znači da biste Vi meni dali krzno od medvjeda, a ja Vama 10 pilića. Kada su ljudi prestali lunjati i počele su prve civilizacije, potreba za novcem bila brzo je bila vidljiva. Zato je već u starom Egiptu taj problem riješen uvođenjem valute. Kada su Egipćani trgovali s narodima u Mezopotamiji, koji su koristili drugu valutu, isprva se nije znalo kako bi se trgovima mogla uopće dogoditi, no razni lukavci brzo su otvorili svoje radnje gdje je konverzija bila glavna tema. Papirnati novac kojeg poznajemo danas prvi su isprobali Kinezi u srednjem vijeku. Arapi negdje pri kraju srednjeg vijeka, a Europljani naravno zadnji tek u 17. stoljeću. Konverzija je tada već bila vrlo jednostavna radi velike povezanosti raznih naroda. Neovisno o vremenu, uvijek je bilo onih koji su znali zaraditi na konverziji valuta.

Konverzija valuta: kako uspoređujemo valute?

Vrlo dobro nam je poznata činjenica da je jedan euro otprilike 7,5 kuna, no zašto je to baš tako? Zašto je srpski dinar danas slabiji nego što je bio prije 30 godina? Zašto je švicarska kruna tako jaka? Vrijednost neke valute ovisi o nizu faktora: inflacija, tok kapitala, kamatne stope i dr. Neke valute vrjednije su od drugih radi geopolitičkih razloga. Turska lira opala je snažno na vrijednosti nakon 2013 radi inflacije, a ruska rublja pada na vrijednosti od 2021. godine. Konverzija valuta pokazuje da je u zemljama gdje se javlja velika inflacija teško kupiti nešto iz vana. Konverzija isto tako ne predstavlja veliki profit kada ju obavljate u zemljama gdje je prisutna inflacija. Brza pozajmica iz neke druge zemlje tada je jako skupa. Konverzija valuta može biti unosan posao ukoliko ju obavljate u gradu gdje postoji puno internacionalne razmjene, primjerice u Rotterdamu ili Londonu. Baš kao i drugi poslovi, mjenjačnice najviše zarađuju u velikim centrima.